Vijesti

Je li potrebno otrovati ljude i zemlju da bi se uštedjelo malo struje?

Znate li što je to? Emitira ultraljubičasto, infracrveno, neugodno zuji i otrovno je? – To je ekološki proizvod zelena žarulja, stvar koja će nam pomoći da očuvamo zdravlje i okoliš.

O štednim žaruljama se u posljednje vrijeme dosta govori, no jesu li nam one uistinu toliko potrebne da se upotreba klasičnih žarulja zabranjuje? Kako je početkom mjeseca pisao Deutsche Welle, u Europskoj uniji je od 1. rujna ove godine zabranjena proizvodnja bilo kakvih žarulja, pa čak i onih najslabijih – od 25 wati. Trgovine će tako moći rasprodati sve zalihe, a kupcima se preporuča kupovanje svjetlosnih dioda LED i onih štednih. Tim potezom Europska unija planira uštediti potrošnju el. energije za jedan posto.

No što doista znamo o njima? Dok svjetlosne diode nisu štetne za okoliš, dugo traju i troše zaista malo struje, njihova cijena iznosi oko 20 EURA, što nas dovodi do jeftinijih štednih žarulja koje će koristiti većina kućanstava.  

Štedne žarulje trebale bi dovesti do smanjenja potrošnje električne energije i time pripomoći očuvanju okoliša. Troše 3-5 puta manje električne energije od klasične žarulje iste snage. Proizvodnja štednih žarulja je kompliciranija, skuplja i zahtijeva više energije, kao i primjereno odlaganje jer se tretira kao opasni otpad. Mnogostruko su skuplje od klasičnih. Vijek trajanja štednih žarulja je desetak puta duži od vijeka trajanja klasičnih žarulja, ali oscilacije u naponu, promjene temperature učestalo paljenje i gašenje mogu smanjiti vijek trajanja štedne žarulje do 80 posto. Kako stari štedna žarulja emitira sve manje svjetosti i svjetlost se prigušuje.

Pretpostavlja se da bi i klasične žarulje mogle imati puno duži vijek trajanja jer najstarija klasična žarulja svijetli neprekidno već 111 godina u vatrogasnoj stanici u gradu Livermoreu, California, USA.

Dok klasične žarulje postižu puni sjaj uključivanjem prekidača, štednoj žarulji za to trebaju do tri minute.

A sad malo o štetnim utjecajima i opasnostima koje donose štedne žarulje.

Štedna žarulja proizvodi tzv. hladnu svjetlost koja djeluje loše na oči, kožu, potiče depresivna raspoloženja i dovodi do poremećaja sna čak tijekom dugotrajne izloženosti ovakvom svjetlu potpuno zaustavlja „hormon sna“ melatonin koji uz to što uspavljuje dokazano usporava brzinu dijeljenja stanica kod tumora. Svi navedeni utjecaji se pojačavaju kako se takvo svjetlo prigušuje što se sa štednom žaruljom prirodno i događa.

Štedna žarulja ima elektromagnetno zračenje slično onom kod mikrovalnih pećnica i mobitela a emisijom infracrvenog zračenja ometaju rad ostale elektronske opreme (TV, mobitel, kompjuter i sl.)

Nakon što je duže vremena upaljena štedna žarulja emitira potencijalno kancerogene spojeve u prostor kao što su fenol, stiren i naftalen.

Švicarsko ministarstvo zdravlja upozorilo je svoje građane da osiguraju minimalnu udaljenost od štednih žarulja od 30 cm.

I konačno živa. Štedna žarulja ima između 1-5mg žive, a po nekim izvorima i više jer su mjerenja izvršena pri razbijenim žaruljama, a dio žive se rasprši zrakom u plinovitom stanju. Živa je tekući teški metal koji je iznimno otrovan, trovanje može dovesti do teških problema sa disanjem, kožom, teških glavobolja, poremećaja sna, a pri težim oblicima trovanja i do delirija sa halucinacijama.

Izloženost živi povezuje se sa nastancima nekih oblika tumora, smanjivanjem plodnosti kod žena i muškaraca i spontanim pobačajima.

„Stay healthy, stop mercury“ ime je kampanje koju provodi EPHA, neprofitna organizacija koja djeluje na polju javnog zdravstva Europe. Ona ima za cilj upozoriti na negativan utjecaj žive i spojeva koji je sadrže na zdravlje ljudi, a pogotovo nerođene djece, beba i trudnica.

Kako se prvenstveno zbog sadržaja žive štedne žarulje tretiraju kao opasan otpad potrebno ih je odlagati i reciklirati kao opasan otpad, ali po nekim procjenama to se čini sa samo 3% dotrajalih žarulja. Strašno je i pomisliti kolika količina žive nekotrolirano ulazi u ekosustav uslijed neprimjerenog odlaganja ovih žarulja.

Postoje indicije da je upotreba i agresivna kampanja za uvođenje štednih žarulja samo priprema za Li-fi tehnologiju, pomoću koje bi se informacije prenosile putem vidljive svjetlosti a radila bi na principu paljenja i gašenja, uključeno svjetlo 1 a isključeno 0. Na ovaj način prenosio bi se binarni kod  dakle svjetlo bi se palilo i gasilo ogromnom brzinom što bi bilo neprimjetno za ljudsku svijest, ali kakav bi učinak imalo na ljudsko zdravlje i psihu možemo zasad samo pretpostavljati.

Izvori: Wikipedia.org, Cnn.com, Novilist.hr, Mandrilo.com, Deutsche Welle

Komentari

Komentari

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

To Top