Zabava

Hoće li ljudi ikada živjeti 200 godina?

Sve do prije nekoliko dana kada je preminula u Arkansasu od upale pluća, 116-godišnja Gertrude Weaver nosila je titulu najstarije živuće osobe na svijetu. A ipak je bila nešto mlađa od 122-godišnje Francuskinje Jeanne Calment, koja je preminula 1979. godine i još uvijek drži rekord osobe koja je najduže živjela.

Krije li se tajna dugovječnosti u genima osoba kao što su bile Weaver i Calment? S obzirom na nove vrste lijekova i ubrzan razvoj tehnologije, možemo li podignuti granice ljudskog životnog vijeka iznad 130, pa čak i iznad 200 godina?

Futurist Aubrey DeGrey tvrdi kako bi uklanjanje samo nekoliko bolesti i pronalazak novih tretmana protiv starenja mogli dovesti do toga da ljudi žive i 1000 godina. Vođene tom mišlju, posljednjih godina osnivaju se kompanije koje provode različita istraživanja ne bi li uspjele nekako usporiti starenje i produžiti naš životni vijek.

No, drugi pak znanstvenici kažu kako nikakav novac ne može gurnuti ljudsko tijelo iznad njegovih granica. Oni vjeruju da pravilne životne navike mogu produljiti naše živote, ali ne i radikalno promijeniti naš prirodni ljudski vijek. „Treba li cilj biti postizanje da samo nekolicina ljudi doživi 130 godina ili ipak da daleko veći broj ljudi svoj život proživi u dobrom zdravlju?”, pita se Thomas Perls, profesor medicine i gerijatrije na Sveučilištu u Bostonu.

On je pronašao nekoliko gena koji bi mogli biti ključni u usporavanju starenja, ali zagonetka još uvijek nije u potpunosti riješena. „Moramo shvatiti zašto ti ljudi stare tako mnogo sporije od nas ostalih”, rekao je Perls. Nadalje, Perls kaže da ljudsko tijelo ima svoje vlastito „jamstvo” koje ističe u nekom trenutku. Čak i ukoliko zamijenimo određene dijelove tijela, ugradimo umjetne zglobove ili čak pobijedimo Alzheimerovu bolest, većina nas ipak neće doživjeti 130 godina.

S druge strane, Caleb Finch, profesor gerontologije na Sveučilištu Južne Kalifornije tvrdi kako upravo dugovječni ljudi imaju veći rizik za razvoj bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Naime, polovica 100-godišnjaka ima neki oblik Alzheimerove bolesti. „Moja je pretpostavka da možemo imati životni vijek od najdulje 120 godina. No želimo li živjeti dulje od 100 godina, postoji veliki rizik da ćemo razviti klinički stupanj Alzheimerove bolesti”, rekao je Finch.

Finch je nedavno objavio istraživanje koje pokazuje da će posljedice klimatskih promjena (sve češće ekstremne vrućine i nestašice pitke vode u nekim područjima) vjerojatno više utjecati na starije ljude. I Perls primjećuje da, iako ljudi rođeni danas imaju bolje lijekove i medicinsku tehnologiju da produže svoje živote, istodobno su izloženi mnogo većoj količini otrovnih kemikalija u hrani, vodi i zraku nego oni koji su rođeni na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

„Mnogi ljudi žive duže zbog liječenja zaraznih bolesti, lijekova za smanjenje krvnog tlaka ili novog načina operiranja. Ali čini mi se da je to dvosjekli mač”, zaključio je Perls.

Izvor: znanost.geek.hr/Discovery

Komentari

Komentari

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

To Top