„Sukladno ranije spomenutom Prijedlogu smjernica predsjednika Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koje bi mogle predstavljati predložak za zaključivanje novog petnaestogodišnjeg Ugovora između Grada Dubrovnika i DPDS-a, Gradu bi pripadao cjelokupni prihod od ulaznica na gradske zidine, a dijelile bi se po modelu 40% prihoda Gradu, 30% prihoda DPDS-u te 30% prihoda Zavodu za obnovu Dubrovnika“, kazao je gradonačelnik Vlahušić.
Gradonačelnik je naglasio i potrebu uvođenja večernjeg obilaska sigurnim dijelom zidina, za što ste zalaže i dio hotelijera, a Gradsko društvo Crvenog križa iskazalo je spremnost za suradnju na projektu.
„Ne zanima me raspodjela. Samo me dvije stvari interesiraju; da imamo siguran večernji obilazak i da sav prihod, a koji prema trenutnom modelu otpada na PDV, ostaje u Dubrovniku. Ako procijenimo da na godišnjoj razini imamo 150.000 večernjih posjetitelja, uz prosječnu cijenu ulaznice od 120 kuna, mogli bismo raspolagati sa 18 milijuna kuna sredstava više. A ako tome pridodamo i iznos uplaćenog poreza na dodanu vrijednost, jer je DPDS obveznik PDV-a, dok gradska ustanova u kulturi nije, govorimo o preko od 40 milijuna kuna više godišnje. To su dvije Lapadske obale, to je škola Montovjerna i svi gradski vrtići ili dvije nove sportske dvorane u Gospinom polju“, zaključio je Vlahušić.
Ako bi se zaključio Ugovor po predloženom modelu podjele prihoda 40%:30%:30%, u prvom ciklusu od pet godina Proračunu Grada Dubrovnika pripao bi iznos od 300.000.000 kuna, DPDS-u iznos od 225.000.000 kuna te Zavodu za obnovu Dubrovnika iznos od 225.000.000 kuna. U desetogodišnjem razdoblju od 2022.-2031. godine Proračunu Grada Dubrovnika pripao bi iznos od 826.400.000 kuna, DPDS-u iznos od 604.800.000 kuna te Zavodu za obnovu Dubrovnika iznos od 604.800.000 kuna.
Postojeći Ugovor kao i dodatci ugovoru zaključeni između Grada Dubrovnika i DPDS-a na snazi su do 2019. godine. Ukoliko bi Grad Dubrovnik, vlasnik gradskih zidina, i DPDS postigli dogovor oko novog modela upravljanja i gospodarenja gradskim zidinama, zaključivši novi ugovor na razdoblje od 15 godina, ukupni prihod od ulaznica prikupljala bi novoosnovana gradska javna ustanova – Arheološki muzej Dubrovnika – gradske zidine i kule, uplaćivao bi se u Proračun Grada te dijelio prema dogovorenom modelu.
Ukoliko ostane na snazi ovakav Ugovor i njegovi dodatci do 2019. godine, petogodišnji procijenjeni prihod u iznosu od oko 750.000.000 kuna dijelio bi se na način da bi prihod Proračuna Grada Dubrovnika bio oko 300.000.000 kuna, isto toliko prihod DPDS-a, dok bi prihod Državnog proračuna na ime PDV-a bio oko 150.000.000 kuna.
Kao što je ranije navedeno, prema raspoloživim podacima, u proteklih deset godina u obnovu gradskih zidina i kula uloženo oko 40 milijuna kuna, odnosno u prosjeku 4-5 milijuna kuna godišnje, a u obnovu ostalih spomenika na području Dubrovnika oko 8-10 milijuna kuna godišnje. Zavod za obnovu Dubrovnika u proteklih deset godina uložio je oko 7-10 milijuna kuna godišnje u program obnove spomeničke baštine na području Dubrovnika. Također, u obnovu kompleksa Lazareti uloženo je nešto manje od 34 milijuna kuna. Na godišnjoj razini ukupna ulaganja u spomeničku baštinu iznosila su u prosjeku oko 30 milijuna kuna.
Novim Ugovorom i definiranim modelom podjele prihoda od ulaznica na gradske zidine, i DPDS i Zavod za obnovu Dubrovnika raspolagali bi značajnim sredstvima za obnovu spomeničke baštine, odnosno u sljedećem petnaestogodišnjem razdoblju ukupno sa oko 1.6 milijardi kuna. To znači da bi Zavod za obnovu Dubrovnika i DPDS u prvih pet godina imali na raspolaganju za obnovu spomeničke baštine godišnje iznos od oko 90 milijuna kuna odnosno tri puta veći neko do sada.
